
Liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja tijekom trudnoće
Author(s) -
Rafaela Jurman,
Gordana Rubeša
Publication year - 2021
Publication title -
medicina fluminensis
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.116
H-Index - 10
eISSN - 1848-820X
pISSN - 1847-6864
DOI - 10.21860/medflum2021_365349
Subject(s) - gynecology , physics , medicine
Cilj: Prikazati slučaj trudnice oboljele od bipolarnog afektivnog poremećaja (BAP) te terapijske izazove u njezinu liječenju. Prikaz slučaja: Trudnica u dobi od 35 godina hospitalizirana je na Klinici za psihijatriju zbog psihotične dekompenzacije od ranije dijagnosticiranog BAP-a. Pacijentica se u više navrata bolnički liječila zbog BAP-a. Prvi put je bila hospitalizirana u 25. godini života. Od tada je, unatoč redovitim kontrolama i medikaciji, došlo do nekoliko pogoršanja psihičkog stanja i to u vidu maničnih epizoda. U 35. godini života kod pacijentice je ustanovljena trudnoća te se ambulantno korigirala prethodno preporučena terapija. Ukinuo se litij i uveo se natrijev valproat. Nakon četiri tjedna pacijentica je hospitalizirana radi manične epizode s psihotičnim elementima. Hospitalno se terapija korigirala u skladu sa svjetskim iskustvima u liječenju BAP-a tijekom trudnoće. Tako se tijekom hospitalizacije kod ove pacijentice doza natrijeva valproata reducirala, a u terapiju se uveo antipsihotik kvetiapin, čija se doza titrirala do ukidanja simptoma bolesti. Pacijentica je na termin, carskim rezom, rodila zdravu djevojčicu. Do danas više nije bila hospitalno liječena, a podaci pedijatra ukazuju na uredan psihofizički razvoj djevojčice. Zaključak: Duševna bolest i njeno liječenje prije i/ili tijekom trudnoće predstavljaju rizične faktore za majku i za novorođenče. Stoga pojačani nadzor ovog tipa rizične trudnoće te propisivanje adekvatne psihofarmakoterapije s najmanjim mogućim posljedicama za majku i dijete predstavlja poseban izazov, ali i dužnost liječnika.