Tema sveučilišta u Crnim bilježnicama Martina Heideggera

Bilješke koje je Martin Heidegger unosio u takozvane »crne bilježnice« potakle su, netom nakon objavljivanja, intenzivne diskusije, osobito oko pitanja antisemitizma i nacionalsocijalizma. Je li se Heideggerova osobna naklonost ka ovim ideologijama odrazila i na njegovo filozofsko djelo? U ovom ogledu razmatra se jedna, s ovim pitanjima povezana, važna tema u Crnim bilježnicama – tema sveučilišta. Ona postaje frekventnija u tri navrata, obilježena značajnim događajima u Heideggerovoj profesionalnoj biografiji: preuzimanjem funkcije rektora sveučilišta u Freiburgu (1933.), napuštanjem te funkcije (1934.) te isključenjem iz nastave u sklopu poratne denacifikacije Njemačke (1945.). Pokazuje se da shvaćanje sveučilišta u Crnim bilježnicama odgovara idejama predočenim u Heideggerovu rektorskom govoru, kao i da to shvaćanje nije jednako nacionalsocijalističkom, već izražava filozofovo »narodnjačko« misaono usmjerenje. Iako posjeduje neke elemente vokabulara koji su bili prisutni u nacističkoj propagandi, Heidegger svoje stavove o stvarnosti i budućnosti sveučilišta integrira s drugim svojim idejama – kritikom svođenja znanja na tehničke aspekte, kritikom izoliranja znanosti u samostalna područja i uopće kritikom zapadnjačkog mišljenja.