
Psihometrijska provera i validacija upitnika afektivnih stilova na srpskom uzorku
Author(s) -
Dragan Žuljević,
Darja Radović,
Vesna Gavrilov Jerković
Publication year - 2013
Publication title -
primenjena psihologija
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.184
H-Index - 3
eISSN - 2334-7287
pISSN - 1821-0147
DOI - 10.19090/pp.2013.1.45-65
Subject(s) - psychology , physics
Naše istraživanje sprovedeno je sa ciljem da proveri psihometrijske karakteristike i validira prevod Upitnika afektivnih stilova (ASQ; Hofmann & Kashdan, 2010) na srpskom jeziku putem sprovođenja dve nezavisne studije. Prva je imala za cilj proveru interne konzistencije, latentne strukture i prediktivne validnosti instrumenta. Uzorak je činilo 1633 studenta Univerziteta u Novom Sadu. Rezultati su potvrdili originalnu trofaktorsku strukturu instrumenta, odnosno dimenzije Prikrivanje (strategije emocionalne regulacije koje imaju za cilj da se prikrije ili potisne afekat), Prilagođavanje (strategije usmerene na to da se osoba ponovo uspešno prilagodi zahtevima situacije), te Tolerisanje (strategije tolerisanja i prihvatanje emocija). Dobijeni su visoki i prihvatljivi koeficijenti interne konzistencije za supskale Prilagođavanje i Prikrivanje, dok je za supskal u Tolerisanje ovaj koeficijent ispod granice prihvatljivosti. Korelacije sa skorovima Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS-21) potvrđuju visoku prediktivnu validnost instrumenta. U drugoj studiji sumativni skorovi na supskal ama instrumenta korelirani su sa konkurentnim merama afektivne regulacije u cilju provere konkurentne validnosti instrumenta. Uzorak od ukupno 150 ispitanika činile su zdrave osobe, osobe sa psihosomatskim tegobama i osobe koje boluju od hipertenzije i/ili gastritisa usled nekog organskog poremećaja. Korelacije sa skorovima Upitnika emocionalne regulacije (ERQ), Upitnika kognitivno emocionalne regulacije (CERQ) i Toronto skale aleksitimije (TAS) u skladu su sa teorijskim očekivanjima i sugerišu visoku konkurentnu validnost instrumenta. Ukupni rezultati u načelu su potvrdili primenjivost instrumenta ali i sugerisali da su neophodna dalja istraživanja suptilnih kulturoloških specifičnosti afektivne regulacije na domaćoj populaciji.