Open AccessBiološki agensi za suzbijanje grinje Varroa destructor, parazita medonosne pčele (Apis mellifera)
Author(s) -
Marin Kovačić,
Ankica Sarajlić,
Zlatko Puškadija,
Gabriella Kanižai Šarić,
Žiga Laznik,
Ivana Jakovljević,
Emilija Raspudić,
Ivana Majić
Publication year - 2021
Publication title -
poljoprivreda
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.265
H-Index - 11
eISSN - 1848-8080
pISSN - 1330-7142
DOI - 10.18047/poljo.27.1.6
Subject(s) - biology , microbiology and biotechnology
Medonosna pčela (Apis mellifera) izrazito je osjetljiva na varoozu, koju izaziva grinja Varroa destructor. Ako se ne zaštite od varooze, pčelinje zajednice u pravilu propadaju nakon jedne do tri godine. Zaštita pčelinjih zajednica kemijskim sredstvima sve je manje učinkovita zbog rezistentnosti grinja i nepoželjna je zbog zaostajanja aktivnih tvari u pčelinjim proizvodima. Cilj rada je pregledom literature istražiti potencijal te prednosti i nedostatke primjene bioloških agensa u suzbijanju varoe. Prikazani su biološki aspekti grinje Varroa destructor u interakciji sa pčelom kao domaćinom i bioagensima te utjecaj fizikalnih uvjeta u košnici na učinkovitost bioagensa. Posljednja se dva desetljeća u suzbijanju varoe i sličnih organizama istražuju korisni člankonšci, entomopatogene nematode, entomopatogene gljive i bakterije. S obzirom na visoku učinkovitost u suzbijanju varoe i sigurnost za pčele, entomopatogene gljive iz rodova Metarhizium i Beauveria, entomopatogene bakterije Bacillus thuringiensis te simbiotske bakterije entomopatogenih nematoda potencijalni su bioagensi. U budućim istraživanjima treba standardizirati metode ocjene djelovanja bioagensa na varou i pčelinju zajednicu i tehnološki prilagoditi potencijalne bioagense fizikalnim uvjetima u košnici, uzimajući u obzir sigurnost pčela, pčelara i kvalitetu meda.