Open AccessUtjecaj sustava sjetve na prinos zrna kukuruza različitih FAO grupa
Author(s) -
Anamarija Banaj,
Đuro Banaj,
Vjekoslav Tadić,
Davor Petrović,
Bojan Stipešević
Publication year - 2019
Publication title -
poljoprivreda
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.265
H-Index - 11
eISSN - 1848-8080
pISSN - 1330-7142
DOI - 10.18047/poljo.25.2.9
Subject(s) - physics , sowing , zoology , mathematics , horticulture , agronomy , biology
U radu su prikazani rezultati prinosa zrna (kg ha-1) pri standardnoj sjetvi hibrida kukuruza i sjetvi u udvojene redove/sjetva u trake (engl. twin row sowing). Istraživanja su provedena od 2016. do 2018. godine na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, pokraj mjesta Tenja (45°31’1,83” s. z. š.; 18°46›37,5» i. z. d.). Na standardni sustav sjetve s razmakom redova od 70 cm sjetvom i sjetvom u udvojene redove s razmakom od 22 cm posijani su hibridi FAO grupa dozrijevanja: H1 = FAO 290, H2 = FAO 380, H3 = FAO 410, H4 = FAO 450 i H5 = FAO 590. U standardnoj sjetvi hibrid H1 ostvario je prosječni prinos od 11.450 kg ha-1, a sjetvom u udvojene redove 12.243 kg ha-1 zrna, odnosno 3,77-9,66% više od standardne sjetve, ovisno o godini uzgoja. Hibrid H2 sjetvom u udvojene redove ostvario je veći prinos za 6,46 do 10,97% u odnosu na standardnu sjetvu. Hibrid H3 u standardnoj sjetvi ostvario je prosječni prinos od 11.731 kg ha-1, a kod sjetve u udvojene redove 12.763 kg ha-1 (veći prinos zrna za 3,45-9,95%). Najveća razlika u prinosa zrna između sustava sjetve utvrđena je 2018. godine kod hibrida H4, koji je ostvario veći prinos sjetvom u udvojene redove, za 11,72%. Kod hibrida H5 utvrđene su najmanje razlike u prinosu zrna s obzirom na sustav sjetve, pa je u 2018. godina sjetva u trake ostvarila manji prinos za 0,59% s obzirom na standardnu sjetvu.