Open AccessProblemsko strukturiranje povijesnoga gradiva za nastavne jedinice u VII. razredu osnovne škole
Author(s) -
Ivo Rendić-Miočević
Publication year - 2018
Publication title -
radovi
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 2806-8424
pISSN - 0352-6712
DOI - 10.15291/radovipov.2204
Subject(s) - physics , theology , humanities , art , philosophy
Polazeći od Hegelove postavke o primatu logičkog nad historijskim i suvremenih teorija učenja autor u eksperimentu rotacijom triju faktora na tri sata povijesti ispituje efekte novih načina učenja. Analizom kovarijance s dvije kovarijable obrađivali su se rezultati testova na kraju svakog sata pri obradi zbivanja 1848. godine u Europi. U nastavi su ispitani ovi faktori:1. rad s udžbenikom,2a. heuristička strategija na osnovi problemske nastave i udžbenik2b. proučavanje pojmova i udžbenik3. pojmovi, heuristička strategija i udžbenik.Interpretacija rezultata ukazuje da učenici odmah prihvaćaju novi način učenja (faktor 2 i 3) jer postižu uglavnom iste rezultate kao i u tradicionalnom učenju (faktor 1). Postizanje istih rezultata u pivom pokušaju vrlo je vrijedno prema mišljenju autora jer se mora pretpostaviti da bi se u dužem razdoblju prilagodbe mogli poslići bolji rezultati, što potvrđuju dosadašnji autorovi eksperimenti. Rad s udžbenikom ni u jednom slučaju pri rotaciji faktora nije dao bolje rezultate, a u svakoj od skupina koje se ispituju (dvije su skupine formirane zbog ispitivanja faktora 2a i 2b) po jedan put su postignuti bolji rezultati uz pomoć pojmova, heurističke strategije i udžbenika (faktor 3). Uvođenje pojmova kao pripreme za rad s udžbenikom (faktor 2b) nije dao bolje rezultate, što svjedoči u niskoj razini usvajanja pojmova. Heuristička strategija i udžbenik (faktor 2) jednom su dali bolje rezultate.Anketom je ustanovljeno da učenici prihvaćaju nove načine učenja, te autor zaključuje da je opravdano problemsko strukturiranje gradiva u sedmom razredu osnovne škole.