Novi podaci o djelatnosti Zadarskih graditelja na Zadarskom otočju u 14. i 15. stoljeću

O djelatnosti zadarskih graditelja na sjevernodalmatinskom otočju postoje brojne arhivske vijesti. Vcč poznati dokumenti otkrivaju da su u doba gotike građene ili pregrađivane brojne crkvice: Sv. Nikole kod Luke na Dugom otoku, Sv. Kuzme i Damjana u Brbinju, Sv. Mihovila u Zaglavu, Sv. Marije u Salima, Sv. Duje na Pašmanu, Sv. Ante u Olusu na Pašmanu, Sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu; a bilo je radova i na profanim objektima (u Otusu na Pašmanu, na Kaštelu Sv. Mihovila na Ugljanu, u Preku).Tim podacima autor pridružuje nove, dosad nepoznate arhivske vijesti, koje otkrivaju da je spomenuta djelatnost bila još razvijenija.1397. godine sagradio je graditelj Andrija Desin zvani Brusač Crkvu Sv. Jakova u Velom Ratu na Dugom otoku, kao zaduž.binu obitelji Fanfonja. Crkvu Sv. Nikole u Božavi iz temelja je nanovo podigao 1385. godine graditelj Bartul pok. Mišula. Domol Sturičić popravljao je 1392. godine neku crkvicu na Premudi, a Luka Ivana Gaje 1397. godine crkvicu Sv. Petra kod Poljane na Ugljanu. Na Samostanu Sv. Pavla na otočiču Galevcu radio je od 1431. do 1436. godine graditelj Šimun pok. Butka. Crkvi Sv. Lovre u Kalima je 1392. godine Grgur Bilšič radio je krov.I za neke druge sakralne građevine na zadarskom otočju može se na osnovi arhivskih vijesti zaključiti da su građene ili pregrađivane u doba gotike: crkve Sv. Tome u Dobropoljani, Sv. Tome u Tkonu, Sv. Marije na Dubovici, Sv. Marije kod Kukljice, Sv. Martina kod Preka, Sv. Grgura kod Sutomiščice, Svih Svetih u Ugljanu, Sv. Petra kod Ugljana, S. Jeronima kod Ugljana, Sv. Mihovila u Neviđanima, te Sv. Krševana na Maunu.Tako potvrđena iskazuje se graditeljska djelatnost na otocima kao važan segment gotičke kulture zadarskog kraja, makar skroman po svojim ostvarenjima, na kojima se odlike stila tek stidljivo pojavljuju u vidu kvadratnih apsida, šiljastih lukova otvora, te prelomljenih poluvaljkaslih svodova. Najveći dio spomenutih građevina nije sačuvao izvorni izgled, a neke su i sasvim nestale, pa su stoga navedene arhivske vijesti utoliko važnije kao svjedočanstvo razvijenosti graditeljske djelatnosti tog doba.