Bosanski kraljevski dvor prema Zadru i Hrvojeva uloga u Zadarskim događajima krajem XIV. i početkom XV. st.

Bosanska je srednjovjekovna država krajem 14. i početkom 15. sto- ljeća, na ćelu sa svojim vladarima i velmožama, težila za osvajanjem dalmatinskih gradova. Napose je ta težnja bila usmjerena prema gradu Zadru koji, pak. za razliku od nekih drugih dalmatinskih gradova, nije nikada došao pod bosansku vlast iako je bio veoma blizu toga. U takvim se nastojanjima od bosanskih vladara i velmža najviše isticao kralj Tvrtko I. kralj Ostoja i napose vojvoda Hrvoje sa svojom braćom. Naj- veća im je zapreka, do Zadra bila ugarsko-hrvatska vlast kojoj je Zadar pripadao. U momentima kad je slabila ugarcka vlast, bosanska je bila bliže Zadru, i obratno, kad nije bilo trzavica na ugarskom dvoru, bosan- ske su pretenzije prema Zadru bile slabije. Kad °u hrvatski velikaši digli ustanak protiv ugarskog dvora, bosanski su se interesi neko vrijeme poklapali s inlteresiima većine hrvatskih velikaša To se posebno može vidjeti na primjeru grada Zadra koji je baš tada počeo ozbiljnije raču- nati na Bosnu, ali uvijek u skladu s interesima politike većine hrvatskih velmoža, U tom smislu je god. 1403. obavljeno u Zadru krunjen je Ladi- slava Napuljskog za »ugarsko-hrvatskog« kralja. Taj događaj je odijelio interese službenog i užeg dijela bosanskog dvora od interesa hrvatskih velmoža, A jedan od najvažnijih sudionika tili događaja vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, zbog općih zbivanja, nakratko prestaje djelovati u skladu s težnjom bosanskog dvora protežirajući interese hrvatskih vel- moža i svoje osobne interese. To . e najočitije može vidjeti na primjeru grada Zadra. Međutim sva ta događanja otišla su sasvim drugim pravcem i zaključena naizgled neočekivanim rezultatom, to jest prodajom Dalma- cije Veneciji. Bez obzira na tako burne događaje oko Zadra i u njemu, Zadar je u tom periodu održavao i trgovinske odnose sa srednjovjekovnom Bos- nom. U prvom je redu to bila trgovina solju.