Open AccessO imenovanju i aprobaciji javnih bilježnika » veneta auctoritate« u Dalmaciji
Author(s) -
Miroslav Granić
Publication year - 2018
Publication title -
radovi
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 2806-8424
pISSN - 0352-6712
DOI - 10.15291/radovipov.2113
Subject(s) - physics , humanities , philosophy
Razvitak dalmatinskog notarijata kao javne ustanove može se pra- titi kroz nekoliko razvojnih faza. U ovom prilogu autor objašnjava na koji sie način postaje javnim bilježnikom po mletačkoj ovlasti i tko je mogao u ime državne vlasti, Mletačke Republike, imenovati bilježnika i uvesti ga u posjed bilježničke službe. Stekavši piravo na Dalmaciju 1409. mletačka vlast priznaje u zapo- sjednutim gradovima teritorijalnost prava koje se temelji na Statutima, ali gotovo sve odredbe koje se tiču lokalnih službi podređuju državnoj kontroli. Sve do 1613. godine u dalmatinskim gradovima djeluju javni bilježnici (notari) koji svoju funkciju obavljaju po carskoj i papinskoj ovlasti, ovisno o tome od koga su delegata bili promovirani. No i ti bilježnici privatnu praksu obavljaju u skladu sa statutamim propisima koje je svaka komuna donosila u skladu sa svojim prilikama i potre- bama. Do korjenite promjene dolazi tek 1613. godine, kada se zakonskom odredbom mletačkog senata imenovanje bilježnika i njihov rad stavlja pod neposrednu kontrolu državne vlasti. Bila je to mjera centralizacije kojom je Republika sv. Marka ojačala svoju vlatt i ovisnost Dalmacije, koju je uspjela uklopiti u jedinstveni pravni sustav pod izravnom kon- trolom vlasti.