Draga Svetog Krševana u Diklu o tisućitoj obljetnici osnutka samostana

Predmet rasprave je definiranje velikog posjeda što ga je u 10. St. kraljevskom darovnicom stekao zadarski samostan sv. Krševana u selu Diklu. Katastarski plan Dikla 18. st. (KPD) pokazuje da je riječ o posjedu čije se mede uklapaju u ceniturljaciju zadarskog agera, što znači da je ovaj posjed u vrijeme osnutka, kolonije Jader bio sastavni njen dio. Ta činjenica baca novo svjetlo na opseg kolonije u antici i ranom srednjem vijeku. Površinu samostanskog veleposjeda autor tumači kao ager publicus kolonije, a činjenicu da je iaj posjed darovan od strane hrvatskog vladara valju protumačiti na način da je hrvatski vladar postao bašlinikom bizantskih državnih dobara. To se je moglo dogoditi tek od vremena kada je hrvatski vladar bio od strane carstva obdaren titulom carskog eparha i patricija ili pak carskog protospaLarija. To nas vodi u vrijeme druge pol. 10. st., za vladavine Mihajla Krešimira ili pak Stjepana Držislava. Zapadna granica samostanskog posjeda prema KPD sukladna je s istočnom granicom ninske komune zabilježene u privilegiju hercega Andrije u 13. st. To je stari limes kolonije Jader, Samostanski posjed u Diklu naziva se u srednjem vijeku Draga (Vaìlis seti. GrisogOiw in Geiodolo). Autor raspravlja o toponimima Cero- đol, Diklo i Vallis Rabiosa, što su sve različiti nazivi za isti prostor, i utvrđuje da njihovo porijeklo valja vidjeti u jednom velikom hrastu koji je u 1U. st. spomenut kao međaš samostanskog posjeda. Ovaj semantički referent u slavenskom ili romanskim oblicima cer, illex i robur ostavio je duboka traga u boponimiji na zapadnom dijelu grada Zadra, a raste i danas na istom mjestu.