Zaštitna istraživanja starohrvatskih nekropola u Smilčiću i Biljanima Donjim kod Zadra

Autor je u radu obradio rezultate zaštitnih istraživanja starohrvat- skih nekropola u selu Smilčiću (na položaju Kulica) i Biljanima Donjim — u zaselku Trljuge, na položaju Pržine. Na nekropoli u Smilčiću spašeno je 5 starohvratskih grobova. Po svo- jim arheološkim značajkama, kamenoj grobnoj arili lekturi i po grobnim prilozima oni pripadaju ranom horizontu dalmatinsko-hrvatskih nekro- pola i okvirno se datiraju u Vili do u prvu polovicu IX st., a pred- stavljaju dio veće, obradom zemlje uništene, nekropole. Istraženi grobovi imaju pogonsko obilježje, kako u pogledu načina pokapanja koji ka- rakterizira osebujna kamena grobna arhitektura rađena pod utjecajem autohtonog Življa, tako i po sadržaju grobnih priloga među kojima su zastupljeni samo upotrebni predmeti, keramika i željezni noževi. Starohrvatska nekropola u selu Biljanima Donjim predstavlja tako- đer samo ostatak veće, kopanjem pijeska uništene, starohrvatske nekro- pole <xi koje su spašena 23 grolla. Na osnovi proveden i li analiza rezultata istraživanja spašeni grobovi po svojim arheološkim značajkama pripadaju dvama horizontima. Grobovi 1—13 pripadaju ranom horizontu đalmalin_- sko-hrvatskih nekropola okvirno datiranih u Vili do u prvu polovicu IX st., a grobovi 14—23 mlađoj fazi nekropole i okvirno se datiraju u X—XII st. Iako su rezultati zaštitnih istraživanja starohrvatskih nekropola u selu Smilčiću i Biljanima Donjim, kojima je posvećen ovaj rad, zbog uništenosti terena na kojima su se nalazile, arheološki nepotpuni, ipak su, po mišljenju autora, pružili niz vrijednih znanstvenih spoznaja za daljnje osvjetljavanje materijalne i duhovne kulture Hrvata na tiu Dalmacije, koja je još uvijek nedovoljno proučena i slabo poznata.