Kapitul kod Knina

Na temelju dostupne arheološke i povijesne građe autor raspravlja o lokalitetu »Kapitul« nedaleko od današnjega grada Knina, jednog od značajnih crkvenih središta Dalmatinske Hrvatske.Autor utvrđuje postojanje ranosrednjovjekovnoga naselja, koje je zbog blizine kninskoga kastruma ali i zbog važnosti pronađene arheološke građe, moglo neko vrijeme imati funkciju naselja kninskoga kastruma. Formiranjem naselja uz kninski kastrum ono tu funkciju gubi, ali zato ostaje sakralnim središtem, što potvrđuju ostaci crkvenoga objekta i namještaja. Ta crkva imala bi funkciju zavjetne crkve. Autor ne isključuje mogućnost da bi spomenuta crkva bila starokršćanska, što sudi prije svega na temelju sačuvanoga titulara sv. Bartolomeja, navodeći slične primjere sakralnoga kontinuiteta s drugih lokaliteta. On smatra da izgradnju ili obnovu toga objekta treba povezati uz članove obitelji Krešimirovića, pretpostavljajući da bi i sam Knin tek od Krešimirovića postao stalno središte Dalmatinske Hrvatske.Napose se raspravlja o samostanu sv. Bartolomeja i dokazuje da se samostan upravo nalazio na tom položaju, čime se ispravlja mišljenje nekih istraživača, koji su na temelju spomena samostanskih posjeda ponekad krivo ubicirali položaj toga samostana. Autor smatra da je samostan utemeljen u doba kralja Krešimira IV i da je bio najvažniji samostan u doba toga kralja. Razloga formiranja nalazi u crkvenoj politici kralja Krešimira, i važnosti Knina i tradicije sakralnoga mjesta. Prema pristupačnoj izvornoi građi navodi samostanske posjede (kninske podgrađe, Solin i Morinje kod Šibenika), navodeći da su na nekim od spomenutih posjeda (Morinje, Solin) bile i samostanske naseobine. Ne odbacuje se mogućnost da je već tada uz samostan djelovao i Kaptol.Posebna pažnja posvećna je razdoblju od 13. stoljeća do pada Knina pod turski vlast (1522. godine). Autor misli da se početkom 13. stoljeća na taj položaj premješta kninski kaptol, premda ne isključuje pretpostavku da su u okvirima kninske srednjovjekovne aglomeracije tada djelovala dva kaptola, jedan stolni uz katedralu i drugi zborni uz nanovo izgrađenu crkvu sv. Bartolomeja na današnjem položaju »Kapitula«. Izgradnju cijeloga crkvenoga kompleksa pripisuje kninskim crkvenim dostojanstvenicima prepozitu Dobroslavu i biskupu Nikoli (Mikušu). Padom Knina pod tursku vlast, cijeli kompleks je napušten i ostaje samo u funkciji kulturnoga središta (groblje), a sačuvani naziv samo je spomen na nekadašnju funkciju.