
Staroslavenska sinonimika i problem staroslavenskih jezičnih redakcija
Author(s) -
Olga Nedeljković
Publication year - 2018
Publication title -
radovi
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 2806-8386
pISSN - 1330-402X
DOI - 10.15291/radoviling.2354
Subject(s) - physics , humanities , philosophy
Nastupajući s kursom historije ruskog jezika, moram kao prvo pitanje postaviti: od kojega momenta počinje ta historija? Kojim se momentom ruski jezik izdvaja kao specifična jezička kategorija iz općih normi staroslavenskog jezika? Poznata je stvar koju ne treba ponavljati: da staroslavenski jezik nije jedan općeslavenski jezik, jednak kod svih slavenskih naroda. Takav bi mogao biti tzv. pra- slavenski, koji stavljamo u epohu prije raseljavanja slavenskih plemena iz pradomovine, iako se i u ono vrijeme u sastavu Slavenstva naslućuju dvije zasebne grupe. Već u doba slavenske seobe zapadni i bizantski suvremenici, kao Jordan, konstatiraju da slavenski narod ima dvije velike grane: Venete — sjeveroistočnu, i Ante — jugozapadnu. U svakoj od tih grana već su postojale mnogobrojne dijalekatske skupine i svaka je od njih na svojim međama stajala u kulturnim vezama sa susjedima različitog etničkog porijekla i s različitim kulturnim tradicijama.