z-logo
open-access-imgOpen Access
Stanislav Przybyszewski i hrvatska moderna
Author(s) -
Nevenka Košutić-Brozović
Publication year - 2018
Publication title -
radovi razdio lingvističko-filološki
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 2806-8386
pISSN - 1330-402X
DOI - 10.15291/radoviling.2305
Subject(s) - physics , humanities , art
Nijedno razdoblje hrvatske književnosti ne pruža tako zanimljiv i raznovrstan materijal za komparativistička istraživanja kao hrvatska moderna. Barčeva definicija »Zaokret prema Evropi«1 sadrži u sebi sve osnovne ideje hrvatskih modernista — težnju da se ažurno prate glav- ne pojave u evropskom kulturnom životu, da se uspostave izravni do- diri, da se nadoknadi zaostajanje u našem književnom razvoju, da se uklone dotadašnja geografska i idejna ograničenja, da se ubuduće kre- ne ukorak s ostalim književnostima. Iako je moderna, za razliku od prethodnih razdoblja, prvenstveno orijentirana prema zapadnoevrop- skim literaturama, s kojima dolazi u dodir bilo direktno (austrijska, njemačka, nešto manje talijanska), ili pretežno indirektno (u prvom redu francuska i skandinavske književnosti), ipak se ne bi moglo reći da slabe njezine veze sa slavenskim literaturama, već prije da se slika tih veza mijenja. Ruska književnost, kojoj je utjecaj bio dominantan u doba realizma, prevodi se, čita, ocjenjuje i proučava i dalje, ali te- žište ostaje na realistima i nastavljačima njihove tradicije, dok u prvi plan interesa naših modernista stupaju književnosti onih slavenskih zemalja u kojima je kulturna, književna i opća društvena problematika bila donekle slična hrvatskoj, a to su Češka i Poljska.

The content you want is available to Zendy users.

Already have an account? Click here to sign in.
Having issues? You can contact us here
Accelerating Research

Address

John Eccles House
Robert Robinson Avenue,
Oxford Science Park, Oxford
OX4 4GP, United Kingdom