Znanje jezika

U članku se raspravlja o pitanju kakva je vrsta znanja znanje lingvističkih pravila. Što znači Chomskijeva tvrdnja da govornici jezika prešutno znaju gramatiku svog jezika? Da li je posjedovanje tog znanja propozicijsko znanje, tj. znanje-da (knowledgw-that) ili je to samo znanje-kako (knowledge-how) kao posjedovanje kognitivne vještine ili sposobnosti. Autorica pokušava pokazati da, iako Chomsky govori o propozicijskom znanju jezika, tj. o znanju-da, njegova se argumentacija može plauzibilno tumačiti samo kao znanje-kako. Raspravlja se o sljedećim prigovorima koji se mogu naći u literaturi: 1. Prigovor filozofa Gilberta Harmana (1967), 2. Dva prigovora Stephens Sticha (1971, 1978). Autorica uvodi raspravu oko kontroverzne tvrdnje da je znanje jezika poput znanja vožnje bicikla i pokazuje da Chomsky nije uspješno objasnio razliku između vožnje bicikla i znanja jezika, tj. jezične kompetencije. Njegovo oslanjanje na urođeno znanje kao i na kompjutacijske procese više ide u prilog tvrdnji da se ovo znanje smatra znanjem-kako a ne znanjem-da. Nadalje, u nadi da će obraniti propozicijsko znanje jezika Chomsky se oslanja na moderne epistemologe. No u članku se argumentira da njegovo oslanjanje na naturalističku epistemologiju, naročito Johna Pollocka, zapravo više podržava činjenicu da Chomsky zapravo govori o jezičnom znanju kao znanju-kako a ne znanju-da. Chomsky govori o urođenom znanju, nesvjesnom znanju i (svjesnom) znanju. Ovo posljednje prema njegovim riječima nije zanimljivo za kognitivnu psihologiju. Znanje jezika o kojemu on govori je urođeno i nesvjesno znanje. Govornici znanju (tj. ’kogniziraju’) jezične univerzalije, oni znaju da svi ljudski jezici posjeduju transformacijska pravila, tj. oni znaju lingvističku teoriju. Služeći se Pollockovom terminologijom čini se jasnim da je ovo ’proceduralno’ znanje, znanje za koje govornici, paradoksalno rečeno, ne znaju da znaju. Plauzibilnost Harmanovog prigovora, a zatim Stichovih argumenata kao i tvrdnje modernih epistemologa ukazuju da Chomsky nije uspio pokazati da je znanje jezika, kao posjedovanje jezične kompetencije, znanje-da već sve ukazuje na činjenicu da je jezična kompetencija znanje-kako, tj. ona je kognitivna vještina.