Mjesto akcenta u ruskom i čakavskom (čakavština srednjodalmatinskih otoka)

Promatrali smo mjesto akcenta u riječima bliskim na planu izraza (i planu sadržaja) u ruskom i čakavskom (čakavština srednjodalmatinskih otoka). Ovom smo se prilikom ograničili na imenice i glagole (407 parova imenica i 451 par glagola). Korpus imenica ukazao je da isto mjesto akcenta u ishodišnom položaju (N. sg) ima 86,7% imenica našeg korpusa, a 13,2% nema. Korpus glagola pokazao je da isto mjesto akcenta u ishodišnom položaju (infinitivu) ima 89%, a različito mjesto ima 11%. Stanje u ishodišnom položaju ukazuje na izuzetno podudaranje mjesta akcenta. Oba jezična sustava imaju pokretan akcent - u paradigmi se mjesto akcenta može mijenjati. Iako velik dio korpusa međujezičnih adekvata koji smo obradili u ovom radu u ishodišnom položaju ima isto mjesto akcenta i iako od tog broja velik dio ima stalan akcent (60,7% imenica, 22% glagola), ipak ih značajan broj u paradigmi ostvaruje akcenatski pomak. Dok je u nekim slučajevima taj pomak isti i pada na isti slog (5% imenica, 6,2% glagola), u drugim slučajevima akcent se ne kreće na isti način. Zbog toga neke riječi koje u ishodišnom položaju imaju akcent na istom mjestu u paradigmi akcent nemaju na istom mjestu u čitavoj (8% imenica, 12,6% glagola) ili dijelovima paradigme (21% imenica, 43%glagola). Najnestabilniji oblik je prezent glagola. Oblik glagolskog pridjeva radnog (koji služi za tvorbu perfekta) i imperativa bliži je akcentuaciji infinitiva. Ipak, pokretan akcent u ženskom rodu jednosložnih glagola u perfektu ruskog jezika - što je jedan od većih problema govornicima hrvatskog standarda ne javlja se i u čakavskom.