The concept of the article in french and its development from the 17th century to the present

Rad predstavlja sažeti pregled povijesnog razvoja pojma člana u francuskom jeziku od XVII. st. do danas. Glavna pažnja posvećena je razmatranjima o stilskoj vrijednosti člana, o članu kao vrsti riječi, o problemu neodređenog člana, o determinacijskoj funkciji člana i o značenju člana. Kao izvori uzeti su: Gramatika Port-Royala, Dumarsais, Duclos, Condillac, J. Harris, Thurot, Wailly i Petitot (za XVII. i XVIII. st.) te Guillaume, Grevisse, Moignet i Wilmet (za XX. st.). Nastoje se otkriti ključni momenti i kvalitativni pomaci u razmišljanjima o članu, njihova uvjetovanost i njihov utjecaj na daljnji razvoj spoznaja. Utvrđena je razlika u razmišljanju onih koji su se oslanjali na latinsku gramatičku tradiciju i onih koji se izravno oslanjaju na grčke gramatičare. Delikatna i sporna priroda člana još uvijek ostaje otvorena tema rasprava: član kao vrsta riječi i status neodređenog člana. Ona zahtijeva osjetljivost na nijanse jezičnog izraza i suptilnost lingvističke analize. Rasprave o članu u francuskom jeziku dovele su do nekih fundamentalnih otkrića, počevši od stupnjeva determinacije člana le koji odgovaraju onome što je klasična logika nazivala jedinkom, vrstom i rodom, pa do otkrića kategorije ekstenziteta, koja se krije pod opozicijom un/le i predstavlja formalni izraz osnovnog mehanizma partikularizacije i generalizacije na kojem počivaju konstruktivni i funkcionalni principi jezika. Rasprave o članu završavaju vrlo često tamo gdje lingvistički problemi postaju opći problemi ljudske misli i ljudske spoznaje.