Germanistika kao prevratnička znanost: tajna društva na njemačkim sveučilištima u izvješćima ck. višeg redarstva (1819-1830)

Poslije 1808. u Njemačkoj su se osnivala militantna nacionalistička društva čija je ideologija bila nadahnuta romantičarskom književnošću i germanistikom kao mladom nacionalnom znanošću oslonjenom na protestantizam. Najvažnije od tih društava - burschenschaftliche Vereine bilo je studentsko. Nepovjerenje vlasti prema tim društvima raslo je i doseglo je vrhunac 1819. kad je student protestantskog bogoslovlja u Erlangenu Karl Ludwig Sand ubio kazališnog pisca Augusta Kotzebuca kojeg je sud nekog društva bio osudio na smrt. Društva su zabranjena, sveučilišta su dobila kuratore i uvedena je cenzura. Suprotno od onoga što se do sada držalo, ta društva nisu se pokorila zabrani, već su nastavila postojati, ali kao konspirativna subverzivna društva s čvrstom vertikalnom organizacijom i bezuvjetnim posluhom svoga članstva. Njihov cilj bilo je nasilno obaranje vlasti i ujedinjenje Njemačke kao republike. Po tom karakteru ova konspirativna društva oslanjala su se na tradicije njemačkih slobodnih zidara i illuminata u XVIII. st. Takav karakter i organizacijske oblike ona su dala u nasljedstvo komunističkoj partiji. U tim društvima je zbog konspiracije svaki oblik pismenog ophođenja bio zabranjen pa su izvješća redarstva sve što o njima možemo saznati. Ta društva održavala su veze s odgovarajućim radikalnim društvima u Evropi, slala su možda agente i u Hrvatsku i Crnu Goru, a igrala su znatnu ulogu u grčkom ustanku 1821.