Hagiotoponimi na istarskim gradinama

Mjesna imena odraz su izgleda prostora, gospodarstva, povijesnog razvitka te društvenih odnosa. Ona govore o slojevitosti naseljavanja određenog teritorija. Tijekom brončanog i željeznog doba u Istri, osim pećina, glavni oblik naselja bile su gradine kojih je kartirano oko 450, od kojih čak 85 ili 19 % nose svetačka imena. Na temelju terenskih istraživanja te korištenja podataka s povijesnih i suvremenih topografskih karata napravljen je detaljni razmještaj toponima i analiza njihove rasprostranjenosti s obzirom na dva fizička prostora, more i kopno, i dva jezična prostora, hrvatski i talijanski. Crkvice ili njihovi ostatci, ili samo toponimi sa svetačkim imenom, pokazuju kontinuitet života na određenom mjestu, kao i sigurnost koju su jamčile unutar svojih zidova. Najučestaliji hagiotoponim jest Sveta Marija i sve njezine inačice (Sveta Marina).