Analiza školskih izostanaka s obzirom na bračni status roditelja

Bježanje s nastave postaje moderan obrazac ponašanja srednjoškolaca. Sve više učenici izostaju iz neopravdanih razloga, a povećava se i broj opravdanih sati izostanaka. Razlozi su višestruki: uključuju individualne osobine učenika, kao što su adolescentne godine, emocionalni problemi, slaba samokontrola, niska razina samopoštovanja, izostanak samopouzdanja , anksioznost i bijeg od obveza i sl., zatim elemente vezane za vršnjake i širi društveni kontekst, kao što su sklonost konzumacijama, vršnjaci skloni markiranju, dokoličarenje, noćni izlasci, neuključenost u izvannastavne aktivnosti, vršnjaci skloni krađi, vandalizmu, tuči itd. U školskoj sredini rizični čimbenici izostanaka mogu biti između ostalih: izostanak nastavnikove potpore, nekohezivnost razreda (negativno školsko ozračje), opširni školski programi (preopterećenost), nepridržavanje Pravilnika o ispitivanju i ocjenjivanju od nastavnika, nastava kao jednosmjeran proces (autonomija nastavnika), pretolerantni i prestrogi nastavnici, škola bez stručnih suradnika, kao i učestalo antisocijalno ponašnje u školi. Brojna dosadašnja istraživanja pokazuju kako su varijable vezane za obitelj važne determinante svih oblika neprihvatljivih ponašanja u školi. Među njima najznačajnije i najistraživanije su: stil odgoja (autoritarni ili previše popustljiv), neskladan brak roditelja, roditelji konzumenti ili ovisnici, ekonomska nesigurnost, izostanak nadzora i kontrole, neangažirani ili nedosljedni roditelji, nerealna očekivanja (visoka ili preniska), jednoroditeljska obitelj, nesuradnja s nastavnicima u školi. Suvremeni fenomen spremnosti roditelja na opravdanje neopravdanih izostanaka stavlja u vezu povećanu toleranciju roditelja prema apsentiranju od školskih obveza. U ovom radu prikazana je analiza opravdanih i neopravdanih izostanaka s obzirom na bračni status roditelja, te njihova spremnost na opravdanje neopravdanih izostanaka.