
Geostrategijski aspekt podunavsko-jadranske orijentacije hrvatskoga geografskog prostora
Author(s) -
Marinko Lozančić,
Slaven Zdilar,
Borna Fuerst-Bjeliš
Publication year - 2021
Publication title -
geoadria
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.118
H-Index - 3
eISSN - 1848-9710
pISSN - 1331-2294
DOI - 10.15291/geoadria.3038
Subject(s) - theology , physics , philosophy
Bitno je obilježje današnjega hrvatskog teritorija položaj na povijesnim spojnicama Sjevera i Juga Europe, kao i Panonije, odnosno Podunavlja i Sredozemlja. Odrednice Hrvatske kao jadranske i srednjoeuropske, odnosno podunavske zemlje, čine temelj procesa valorizacije njezinih prostornih prednosti. Položaj na jadranskom pročelju i podunavskoj okosnici bitno određuje maritimno i kontinentalno značenje položaja hrvatskog prostora. Širenju gravitacijske dunavske prostorne zone prometnog i gospodarskog utjecaja zasigurno će pridonositi koridori koji prolaze kroz Hrvatsku i otvaraju Podunavlje prema Sredozemlju na hrvatskom jadranskom pročelju – geografskom izvoru hrvatske nacionalne snage (moći). Podunavsko-jadranska orijentacija predstavlja uvjet u kome jadransko-jonska cesta i koridor X kao spojnica Zapadne Europe s crnomorskim i blisko-istočnim prostorom, čine prostor Hrvatske i Bosne i Hercegovine tranzitnim prstenom i raskrižjem na vratima Jugoistočne Europe. Time je Republika Hrvatska, kao članica NATO-a i EU, bitan čimbenik geoprometnog povezivanja, ali i sigurnosnoga i geopolitičkog stabiliziranja susjednih zemalja u Jugoistočnoj Europi. Najnoviji geoprometni projekti Srbije integrirani u regionalne prometne projekte pod rusko-turskim geopolitičkim utjecajem čine zonu Baltik-Jadran-Crno more sigurnosno osjetljivom, a prostor Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potiskuju u geoprometnu regionalnu sjenu i marginalizaciju te izravno utječu na njihov ukupni razvoj i sigurnost.