Open AccessIntenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama
Author(s) -
Nikola Vojnović
Publication year - 2018
Publication title -
geoadria
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.118
H-Index - 3
eISSN - 1848-9710
pISSN - 1331-2294
DOI - 10.15291/geoadria.1453
Subject(s) - humanities , physics , art
U radu se analizira intenzitet turizma u vodećim hrvatskim turističkim gradovima i općinama. Odabrano je dvadeset pet gradova i općina prema kriteriju da su u 2016. godini ostvarili više od milijun ukupnih noćenja turista. Prema prostornom rasporedu, deset je takvih gradova i općina u Istri, šest na Kvarneru, osam u Dalmaciji, a jedna u Središnjoj Hrvatskoj. Vodeći gradovi i općine 2016. godine u svojoj su ponudi imali 48 % turističkih postelja u komercijalnim smještajnim objektima, a zajedno su ostvarili 57 % ukupnih turističkih dolazaka i 54 % ukupnih noćenja Republike Hrvatske. U analizi intenziteta turizma upotrebljavani su sljedeći pokazatelji: ukupan broj turističkih postelja, ukupan broj dolazaka turista, ukupan broj noćenja turista, procjena broja stanovnika općina i gradova na kraju 2016. godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku te površine općina i gradova prema podacima Državne geodetske uprave. Navedeni podaci upotrebljavani su za izračun stopa turističkog intenziteta (TIR), stopa turističke penetracije prema ukupnom broju noćenja turista (TPR), stopa turističke gustoće prema ukupnom broju dolazaka i noćenja turista (TDR) i koeficijenata turističke funkcionalnosti (CTF). Rezultati analize proistekli iz bodovanja svake pojedine stope pokazali su da najveći intenzitet turizma među vodećim gradovima i općinama Republike Hrvatske imaju općine Funtana i Tar-Vabriga na zapadnoj obali Istre te Općina Medulin na krajnjem jugu Istre. Najmanji intenzitet turizma prema bodovanju stopa imaju veliki gradovi Zagreb, Šibenik i Zadar. Terensko istraživanje i intervju s predstavnicom Turističke zajednice općine Funtana pokazali su da utvrđeni intenzitet turizma nije ugrozio održivost općine, da jača lokalno gospodarstvo potičući zapošljavanje, stimulira očuvanje tradicije te da nema konfliktnih odnosa turista i domaćeg stanovništva.