
"Tabvla Sinvs Venetici" and Its Historical and Geographical Significance
Author(s) -
Mithad Kozličić
Publication year - 2017
Publication title -
geoadria
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.118
H-Index - 3
eISSN - 1848-9710
pISSN - 1331-2294
DOI - 10.15291/geoadria.143
Subject(s) - physics , humanities , art
U znanstvenoj literaturi poznate su dvije inačice pomorske karte Jadrana nizozemskogpomorca i polarnog istraživača Willema Barentsa. Prva, u ovom radu označena sa K-1, izrađena je i tiskana u Amsterdamu 1595. Njezinana prvotna namjena bila je praktična, vezana za navigaciju. Suprotno, K-2, koja se datira u 1595. (1637.-1662.) upotrebljavala se kao geostrateški zemljovid Jadrana i južnih dijelova Europe. Naime, zbog turskih prodora od 16. stoljeća, zbile su se bitne vojne i političke promjene na sjevernim obalama Jadranskog mora, posebice u zaobalju. Upravo je ovaj zemljovid nedostajao u "Atlasima" Jana (Johanna, Ioannesa) Janssoniusa (1588.-1664.) koji su bili tiskani nekoliko puta, također u Amsterdamu, ali u razdoblju 1637.-1664. Barentsova K-1, čijom je tiskarskom pločom Janssonius raspolagao, tu je zadaću mogla ispuniti. Zato Janssonius na njoj čini tek najnužnije izmjene u skladu s likovnim standardima kartografije prve pol. 17. st., te je takvu i tiska. Time K-2 gubi prvotnu praktično-plovidbenu funkciju, te poprima značajke karte s bitnim geostrategijskim elementima u značenju. Tim temeljnim pitanjima K-1 i K-2 bavi se ovaj članak. * Napomena: Ovaj je članak dopunjeni i prevedeni članak "Neke naznake uz splitski primjerak Barentsove karte Jadrana", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, RPZ, 34(21), 1995., 185-198.