Makedonska drama između dva rata

Krajem 1936. Miroslav Krleža je dobio ponudu da se njegova drama U logoru,osim u Osijeku i Beogradu postavi i u Skoplju. Krleža je nazočio i premijeri svoje predstave, a u pismu s premijere datiranom 18. I. 1937. piše Beli: "Skoplje je nesrazmjerno zanimljiviji teatar od svih teatara po našim teatrima i ne bi trebalo sjediti i dangubiti po zagrebačkim sobama i kavanama nego ‘putovati po narodu’". Ova Krležina rečenica izaziva i provocira i u znatiželji tjera da se ovo razdoblje makedonske kazališne kulture i dramske književnosti općenito, kao glavnog uzroka sintagme "teatar od svih teatara" detaljnije istraži. Radi bolje preglednosti u radu su izdvojena tri imanentna, odnosno najizvođenija autora toga razdoblja: Vasil Iljoski, Anton Panov i Risto Krle. Nezaobilazna tema u sva tri autora je pečalbarstvo − produkt teškog života Makedonaca u podijeljenoj i okupiranoj Makedoniji.