Sveti Juraj u tradicijskoj baštini Hrvata

Odreći se prošlosti u ime budućnosti, koja proživljavanjem i sama postaje prošlost, za mene je oduvijek značilo nemati ni prošlosti ni budućnosti, živjeti u trenutku i za trenutak kao životinja… To čovjek od sebe ne bi smio učiniti. Radi sebe, mnogo bi izgubio, a dobio ne bi ništa, najmanje budućnost…  Ivan Aralica Život nastanjen sjenama. U radu se piše o životu, mučeništvu i kultu svetoga Jure. Potom slijedi sedamnaest poglavlja u kojima se navodi i multidisciplinarno interpretira preko stotinu pedeset primjera legendi, obreda, običaja, ophoda, proricanja, vjerovanja, usmenih lirskih pjesama, molitvi. U radu je preko stotinu primjera zapisanih u prethodnih desetak godina u sedamdesetak mjesta u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sve to zorno svjedoči da je sveti Jure jedan od najštovanijih svetaca u Hrvata. Štovanje blagdana Svetoga Jure ogleda se u svjetovnim i vjerskim običajima i obredima. U folklornom smislu Jurjevo je uz Badnji dan najbogatiji dan u godini. Neki od jurjevskih običaja, obreda, vjerovanja i proricanja pretkršćanskoga su podrijetla, a u nekima se prepleću pretkršćansko s kršćanskim. Najviše svjetovnih obreda, ophoda i običaja imaju apotropejski i panspermijski karakter. Premda blagdan Svetoga Jure nije zapovjedni, Hrvati katolici slave ga škropljenjem, svetim misama, procesijama, hodočašćima, zavjetima i molitvama.