Sintaktičke funkcije dugih i kratkih pridjeva u ruskom jeziku
Author(s) -
Vesna Krneta
Publication year - 2010
Publication title -
croatica et slavica iadertina
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 1849-0131
pISSN - 1845-6839
DOI - 10.15291/csi.683
Subject(s) - physics , humanities , croatian , art , philosophy , linguistics
Mnogobrojni opisni pridjevi u ruskom jeziku imaju dva oblika: dugi (određeni) i kratki (neodređeni). Dugi oblik - novi, nova, novo; kratki oblik - nov, nova, novo. Kratki pridjevi razlikuju se od dugih pridjeva po morfološkim osobinama (ne sklanjaju se, već samo imaju rod i broj) i sintaktičkim funkcijama (ne upotrebljavaju se u funkciji atributa). Dugi oblici nazivaju se atributivnima, a kratki predikativnima. Kratki oblici u rečenici imaju funkciju predikata. Dugi su pridjevski oblici u funkciji atributa i predikata. Kratki su oblici u pravilu svojstveni književnom jeziku. Međutim, postoje slučajevi kad je upotreba kratkoga oblika pridjeva u funkciji predikata obvezna u svim stilovima jezika, naprimjer: kratki pridjev izražava stanje u određenom trenutku ili u određenim uvjetima (Danas je ona bolesna.). Kratki pridjevski oblik u predikatu se upotrebljava uz objekt kojim se ograničava ili precizira značenje (Kći je slična ocu.). S kratkim pridjevima upotrebljavaju se zamjenički prilozi kako; tako, ovako (Kako je ona lijepa! Zimska noć je tako duga.) Navest ćemo i nekoliko primjera koji dokazuju da su se kratki pridjevi ranije koristili kao atributi: средь бела дня, по белу свету, на босу ногу.
Accelerating Research
Robert Robinson Avenue,
Oxford Science Park, Oxford
OX4 4GP, United Kingdom
Address
John Eccles HouseRobert Robinson Avenue,
Oxford Science Park, Oxford
OX4 4GP, United Kingdom