Stokerov "Drakula" i Boškovićev putopis

U članku se uspoređuju prikazi slavenskih naroda i prostora iz Stokerova romana Drakula i iz Dnevnika putovanja iz Carigrada u Poljsku Ruđera Boškovića. Usporedba je metodološki opravdana stoga što su opisi nekih prostora (Bukovine, Moldavije, Transilvanije, Dobruđe i dr.) zajednički i romanu i Dnevniku pa su i razni Slaveni i vidovi njihova života prikazani u obama djelima. No na tome se u članku ne ostaje, već se pretpostavlja da je građu za svoj roman taj irski pisac fantastike mogao uzimati, ne samo iz beletrističke i iz znanstvene, etnološke, povijesne i slične literature, već i iz putopisa po balkanskim zemljama, po Karpatima itd. Točnije, pretpostavlja se da Bram Stoker jest poznavao Boškovićev putopis i koristio se nekim podatcima iz njega. Tu pretpostavku omogućuju sljedeća polazišta: 1) Stoker je opis Drakulina lika preuzeo od jednoga hrvatskog pisca, biskupa Nikole Modruškoga. 2) Stokerovo je pripovijedanje o putu prema Drakulinu zamku moglo biti u stanovitu odnosu s romanom Srce tame engleskoga pisca slavenskoga porijekla, Josepha Conrada. 3) I Bošković i Conrad djelovali su u Londonu kao i Stoker. 4) Vlad Ţepeş Drakulea vojevao je po Bosni zajedno s hrvatskim članovima Reda Zmaja. 5) Vampir je mitski lik i termin, vjeruje se, slavenskoga porijekla. 6) Vlad Ţepeş Draculea bio je u raznovrsnim odnosima sa slavenskim jezicima i kulturama, što Bram Stoker zna.