Stanko vraz kao folklorist. Vrazov prinos poznavanju hrvatske i slovenske usmene književnosti

Iako se u povijesti hrvatske književnosti Stanko Vraz najčešće ističe u kontekstu ljubavne poezije kao autor prve hrvatske pjesničke ljubavne zbirke novije hrvatske književnosti, njegov doprinos razvoju hrvatske književnosti ne treba tražiti samo u području umjetničke poezije. Vraz je iznimnu važnost pridavao sakupljanju narodnoga blaga s naglaskom na narodne pjesme i napjeve, i to na više načina: samom sakupljačkom djelatnošću, kritikom metodologije sakupljanja i uređivanja objavljenih narodnih pjesama te svojevrsnim naputcima koje je davao svojim kolegama-sakupljačima (Macunu, Kukuljeviću, Kočevaru, Erbenu i dr.), o čemu svjedoči autorova korespondencija s brojnim istaknutim hrvatskim, ali i inozemnim autorima (poljskim, ruskim, njemačkim, slovačkim, češkim). Iako je od 1833., pa gotovo do smrti 1851., ustrajno sakupljao narodno blago, prikupivši pri tome stotine narodnih pjesama i napjeva te ostavivši u pismima prijateljima niz dragocjenih zapisa o narodnom životu ljudi svoga vremena, objavio je samo jednu zbirku narodnih pjesama - Narodne pĕsni ilirske, koje se pĕvaju po Štajerskoj, Krajnskoj, Koruškoj i zapadnoj strani Ugarske. Zbirka je izdana u Zagrebu godine 1839. i sadrži 115 narodnih, isključivo slovenskih pjesama. U trećoj knjizi Kola 1843. objavljuje Narodne pesme Harvatah, u prvom dijelu pjesme Iz Primorja, zatim pjesme Iz Istrie te u trećem dijelu šest pjesama Iz Austrie i Ugarske. Među prvima u hrvatskoj sredini pridonosi povezivanju i upoznavanju matične hrvatske sredine s doljnjoaustrijskim i zapadnougarskim Hrvatima, objavivši njihove narodne pjesme kao sastavni dio hrvatskog narodnog pjesništva. Uz hrvatsko i slovensko pjesništvo cijenio je osobito bugarsku narodnu ostavštinu, smatrajući je iznimno vrijednom, ali i premalo istraženom. U članku Narodne pĕsme bugarske (Kolo, 1847.) Vraz pokušava Hrvatima približiti kulturu bratskoga slavenskog naroda te u 4. i 5. knjizi Kola počinje objavljivati i bugarske narodne pjesme. U navedenom članku donosi i kratak pregled dotad objavljenih bugarskih pjesama. S obzirom na doprinos u sakupljanju i objavljivanju narodnoga blaga, Vraza se s pravom ubraja u najistaknutije i najzaslužnije folkloriste svoga vremena, ne samo na hrvatskom i slovenskom prostoru, već u širem slavenskom kontekstu.