O kategoriji adverbijala

U široj jezikoslovnoj (posebice anglosaksonskoj) literaturi adverbijal se smatra heterogenom kategorijom u koju se uključuju i dijelovi rečenice koji ne pripadaju rečeničnomu ustrojstvu (Quirk et al. 1985; Buyschaert 2010; Crystal 2008: 14) pa se tako advebijalima smatraju modifikatori i konektori, obvezne i neobvezne adverbijalne dopune i dodatci te se vezuje uz modifikaciju rečenice i modifikaciju predikata/riječi u službi predikata. Adverbijal je termin koji se u suvremenim gramatikama hrvatskoga jezika smatra sinonimnim terminu priložne oznake (Silić i Pranjković 2007; Barić i dr. 2005; Katičić: 2002; Raguž 2010). U ovome se radu raščlanjuje opis adverbijala u suvremenim hrvatskim gramatikama te se daje pregled značenjske/semantičke i gramatičke/sintaktičke podjele te opisa u okviru različitih teorijskih pristupa kako bi se ukazalo na širinu te kategorije, mjesto adverbijala u strukturi jednostavne rečenice i interpretaciji rečenice/gradnji njezina značenja. Pitanje usustavljenosti i opravdanosti naziva izvan je domene ovoga rada, ali budući da je u jezikoslovlju usvojen i prihvaćen termin adverbijal te je uz subjekt, predikat, objekt, atribut i apoziciju – adverbijal jednočlan termin i pokriva različite vrste priložnih oznaka (obvezne, neobvezne dopune i dodatke) te uključuje i takvo promatranje adverbijala koji je dodatak rečenici i dopuna i dodatak predikatu (riječi u službi predikata), on je prihvaćen u ovome radu. Uzimajući u obzir da različite značenjske skupine adverbijala imaju i različite sintaktičke posebnosti te takva raščlamba zahtijeva opsežnije istraživanje, da bi se ukazalo na ulogu adverbijala u interpretaciji rečenice, raščlamba se u završnome dijelu rada temelji na prostornim adverbijalima.