Ranosrednjovjekovne crkve pseudobazilikalnoga tipa u Dalmaciji

Raspravlja se o pseudobazilikalnim crkvama, tako nazvanima jer izgledom krova daju privid bazilikalnog izgleda građevina s povišenim srednjim brodom, a ustvari se radi o jednobrodnim bačvasto presvođenim crkvama, natkrivenim dvostrešnim krovom, kojima su samo bočne zone pokrivene nižim strehama. Autor je ukratko opisao 6 crkava tog tipa u Dalmaciji, a to su:1. Sv. Mihovil u Igranama blizu Makarske,2. Sv. Stjepan u Pučišćima na otoku Braču,3. Sv. Ivan Krstitelj u Bolu na otoku Braču,4. Sv. Ivan Krstitelj u Starom Gradu na otoku Hvaru,5. Sv. Nikola na otoku Sušcu6. Sv. Andrija u Baćini; premda ruševina priključena je ovoj skupini zbog sličnih osobina starokršćanske građevine s dograđenim pilonima uz bočne zidove.Iz iznesene građe proizlaze zaključci o topografiji, datiranju i genezi pseudobazilikalnih građevina u Dalmaciji. Posebnost topografskog zaključka je u okolnosti što se svih šest nabrojenih crkava nalazi na području ranosrednjovjekovne neretvanske "sklavinije", koju je u X. stoljeću Konstantin Porfirogenet nazvao Paganijom. Autor smatra da to ne može biti slučajnost pa u daljnjem razmatranju graditeljstva i umjetnosti s te oblasti valja uzeti u obzir i navedenu tipološku posebnost. Sve opisane crkve dobile su pseudobazilikalni oblik krajem ranoga srednjeg vijeka, vjerojatno krajem XI. stoljeća. Samo jedna među njima (Sv. Mihovil u Igranama) izvorno je zamišljena u tom obliku, a pet preostalih bile su starokršćanske jednobrodne crkve koje su svoj "pseudobazilikalni" oblik naknadno dobile. Porijeklo pseudobazilikalnosti objašnjava se redukcijom crkvenog tipa s upisanim tranzeptom za koji je u Dalmaciji karakterističan primjer Sv. Nikola u Splitu, gdje je tlocrt samo prividno trobrodni. Kao sljedeći evolutivni stupanj u procesu pseudobazilikalnosti navodi se crkva sv. Petra u Bijelom Polju (Crna Gora), gdje se umjesto stupova odvojenih od bočnih zidova javljaju piloni prislonjeni uza zid. Potvrdu za tako protumačenu genezu autor nalazi u armenskim crkvama u Ptghniju i Talichu iz VII. st., na kojima je u znatnoj mjeri ostao sačuvan pseudobazilikalni krov.