Open AccessSuplementi u prehrani zdravstvenih djelatnika tijekom pandemije COVID-19
Author(s) -
Vedrana Rugole,
Jasna PucarinCvetković,
Milan Milošević
Publication year - 2021
Publication title -
sestrinski glasnik
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 1848-705X
pISSN - 1331-7563
DOI - 10.11608/sgnj.26.2.1
Subject(s) - physics , covid-19 , gynecology , medicine , disease , infectious disease (medical specialty)
Cilj: Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati utjecaj pandemije COVID-19 na učestalost potrošnje suplemenata u prehrani zdravstvenih radnika. Ispitanici i metode: Ispitivanje je provedeno tijekom prosinca 2020. i siječnja 2021. godine na području grada Zagreba, a obuhvatilo je 279 zdravstvenih djelatnika DZ Centar (liječnici, medicinske sestre / medicinski tehničari, farmaceuti). Podaci su prikupljani putem upitnika prilagođenog potrebama ovog istraživanja. Razlike između skupine koja je imala promjenu u uzimanju suplementacije u odnosu na skupinu koja nije imala promjenu u uzimanju suplementacije tijekom pandemije COVID-19 analizirane su χ2 testom. Sve P vrijednosti manje od 0,05 smatrane su značajnima. Rezultati: Dobiveni rezultati ukazuju na značajnu naviku konzumiranja nekih dodataka prehrani među zdravstvenim djelatnicima, a pojava pandemije COVID-19 utjecala je na trećinu ispitanika da započnu s uzimanjem suplementa (11,5 %) ili da ih uzimaju više i češće nego prije pandemije (21,9 %). Od vitamina, tijekom pandemije COVID-19 među zdravstvenim djelatnicima, povećala se upotreba vitamina C (P = 0,001), vitamina D (P = 0,001) te kompleksa B vitamina (P = 0,048). Najveće povećanje odnosilo se na učestalost uzimanja vitamina D gdje se svakodnevno uzimanje povećalo 3,63 puta. Značajne razlike u uzimanju minerala, proteina i aminokiselina između skupine koja je imala promjenu u uzimanju suplementacije u odnosu na skupinu koja nije imala promjenu odnosile su se na uzimanje magnezija i cinka (P < 0,001). Od ostalih dodataka prehrani značajno se povećao unos beta-glukana (P < 0,001), ginko bilobe (P = 0,012), kolagena (P = 0,038) te homeopatskih pripravaka (P = 0,006). Zaključak: Pandemija COVID-19 značajno je utjecala na povećani unos dodataka prehrani kod zdravstvenih djelatnika. Na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja i preporuka o prehrani za vrijeme COVID-19 trebalo bi više pažnje usmjeriti na principe pravilne prehrane te dnevne potrebe za vitaminima, mineralima, proteinima i antioksidansima zadovoljiti konzumacijom namirnica iz različitih kategorija hrane, a u slučajevima povećanog rizika od bolesti COVID-19 ili deficita pojedinih nutrijenata upotrebljavati i suplemente.