English (United Kingdom)

https://curated-unify.zendy.io/wp-json/zendy-region/v1/featured_content/oa?rat=en

https://curated-unify.zendy.io/wp-json/zendy-region/v1/highlighted_journal/

Global: Zendy Tools annual

Presents the keyphrase highlighting as premium feature

Keyphrase Highlighting

Presents the summarisation as premium feature

Summarisation

Insights

Presents the pdf analysis as premium feature

PDF Analysis

Presents the zaia usage as premium feature

ZAIA

Global: Zendy Tools monthly

Global: Zendy Plus monthly

Presents the access of premium content as premium feature

Premium Content

Global: Zendy Plus annual

Global: Zendy Free Plan

Klamidioza ptica koju najcesce uzrokuje Chlamydia psittaci (C. psittaci), obligatno unutarstanicna bakterija sa jedinstvenim bifazicnim razvojnim ciklusom, javlja se u preko 400 vrsta ptica, ukljucujuci i perad, ostale životinje i covjeka. Od pocetka 2000. sve se vise spominju i dvije nove vrste klamidija, C. gallinacea (prvenstveno u peradi) i C. avium (prvenstveno u golubova i drugih ptica). Posebno C. gallinacea smatra se emergentnim patogenom, uzrokujuci asimptomatske zaraze u peradi, ali i atipicne pneumonije u radnika na farmama ili klaonicama. Ipak, njezina patogenost i zoonotski potencijal jos uvijek nisu dokraja istraženi. S druge strane, dobro je poznato da se C. psittaci pojavljuje u vjerojatno 16 razlicitih serovarova, od kojih su za ljude i ptice najpatogeniji A (najcesce u papiga), B (golubova), te D (u purana). Ovisno o serovaru, u ptica najcesce nalazimo asimptomatsku infekciju, no moguca je i akutna sustavna ili kronicna zaraza. Sojevi izdvojeni iz papiga, purana i pataka osobito su patogeni za ljude. Uzrocnik se u jatu ili prostoru najcesce siri aerogeno – pernom prasinom ili izmetom. Ukoliko dođe do pojave klinickih znakova, oni najcesce ukljucuju anoreksiju, proljev (žutozelene boje), konjunktivitis, respiratorne smetnje ili poremetnje od strane živcanog sustava. Patoanatomski, nalazi se hepato- i splenomegalija, uz fibrinsku upalu zracnih vrecica i peritonitis, dok sekundarne infekcije pogorsavaju klinicku sliku kao i patoanatomski nalaz. Dijagnostika se postavlja temeljem dokaza uzrocnika ili specificnih protutijela. Od živih ptica uzimaju se tzv. trojni obrisci (konjunktive, nosnica, kloake) te izmet skupljan kroz tri dana, a od uginulih organi sa izraženih promjenama. Lijecenje, ponekad i neuspjesno, provodi se uporabom tetraciklina ili enrofloksacina. Dijagnostika klamidioze ptica u Laboratoriju za klamidije Zavoda za bolesti peradi s klinikom Veterinarskoga fakulteta Sveucilista u Zagrebu (CHLAMlab) provodi se od 2008. godine, za uzgoje ptica i prodajna mjesta, a prema zakonskim aktima Republike Hrvatske. Dijagnostika se obavlja akreditiranom metodom (PCR u stvarnom vremenu), odnosno prema OIE Terestrial Manual 2016. Klamidioza ptica je bolest koja se u RH mora prijaviti po zakonu (dokaz C. psittaci), a obavezno je i da sva registrirana jata golubova, papiga i drugih ptica budu pretražena barem jednom godisnje, a prodajna mjesta barem dva puta godisnje. Ukoliko neki od uzoraka bude pozitivan na Chlamydiaceace, pretražuje se radi dokaza C. psittaci, a ukoliko je isti negativan, pretražuje se radi dokaza drugih vrsta klamidija. Tablica 1. prikazuje broj zaprimljenih uzoraka u razdoblju 2008.-2017. te broj pozitivnih uzoraka (pozitivnih na Chlamydiaceae) a od 2015., i broj uzoraka pozitivnih na C. psittaci. Također, C. psittaci može uzrokovati opasnu zoonozu, najcesce u držaoca ptica, veterinara, radnika na peradarskim farmama i klaonicama (purani, patke), a koja se manifestira simptomima poput gripe, no infekcija može proci i inaparentno sve do pojave sustavne bolesti s upalom pluca. Kako bi se navedeno sprijecilo, neophodno je pridržavanje mjera zastite koje ukljucuju provođenje biosigurnosnih mjera i poboljsanje zoosanitarnih uvjeta, te poseban oprez pri radu u laboratoriju. Nalaz C. gallinacea ukazuje da je na farmama važno osigurati ispravno provođenje higijenskih mjera, te da je nužno uzeti u obzir i zoonotski potencijal klamidija porijeklom od peradi.

Prevalence and Zoonotic Potential of Avian Chlamydia in Croatia