English (United Kingdom)

https://curated-unify.zendy.io/wp-json/zendy-region/v1/featured_content/oa?rat=en

https://curated-unify.zendy.io/wp-json/zendy-region/v1/highlighted_journal/

Global: Zendy Plus annual

Presents the access of premium content as premium feature

Premium Content

Presents the keyphrase highlighting as premium feature

Keyphrase Highlighting

Presents the summarisation as premium feature

Summarisation

Insights

Presents the pdf analysis as premium feature

PDF Analysis

Presents the zaia usage as premium feature

ZAIA

Global: Zendy Tools annual

Global: Zendy Free Plan

Global: Zendy Tools monthly

Global: Zendy Plus monthly

Gospodarenje sumama u Hrvatskoj je pretežito koncentrirano i usmjereno prema sumama u državnom vlasnistvu, koje je stoga obilježeno stalnoscu i dosljednoscu planiranja i provedbe postupaka gospodarenja, te se provode nacela održivog gospodarenja na svim razinama. Nasuprot tomu, privatne sume su uslijed povijesnih okolnosti te male zastupljenosti i usitnjenosti bile znacajno zapostavljene sve do nedavno. Stoga je cilj ovog rada analizirati i prikazati postojeca obilježja privatnih suma, sumoposjeda i sumoposjednika, kao i okolnosti gospodarenja tj. institucionalnog i regulatornog okvira u kojemu se ono odvija. Povrsinski udio od 24% i drvnu zalihu od 156 m3/ha uz bogatstvo vrstama i razvojnim stadijima cini privatne sume vrlo vrijednim prirodnim resursom. Iako je posljednjih godina ostvaren znacajni napredak, nerijeseni imovinskopravni odnosi, nedorecen Zakonski okvir te nepovoljna socioloska obilježja sumoposjednika (velik udio starije populacije i niska razina obrazovanja) otežavaju daljnje unaprjeđenje gospodarenja. Za razliku od katastarske baze podataka anketni upitnici vrijedan su izvor informacija o obilježjima sumoposjeda i sumoposjednika, poglavito za znanstvena istraživanja. Prosjecna obilježja sumoposjednika prikazana u ovome radu (prosjecna dob od 60 godina i razmjerno niska razina obrazovanja) nisu ohrabrujuca. Međutim, ipak bi donosenje sumarskih politika trebalo biti utemeljeno na spoznajama o tipovima i stavovima sumoposjednika, posebno onih koji su spremni aktivno se baviti sumarstvom. Pri tome jasno treba razdvojiti sumoposjednika koji gospodari sumom i stavlja sumske proizvode na tržiste (sumoposjednici upisani u Upisnik) i vlasnika sitnih sumskih cestica koji sumu u vecoj ili manjoj mjeri koriste za vlastite potrebe. Poseban problem planiranja uravnoteženog i održivog gospodarenja je postojeci usporedni sustav planiranja i gospodarenja razdvojen prema vlasnistvu. Objedinjavanjem svih javnih nadležnosti nad sumama u jedinstvenu instituciju uz ustrojavanje veceg broja sumskogospodarskih podrucja omogucilo bi ispunjavanje zahtjeva potrajnog gospodarenja i održivosti suma uz ostvarivanje dugorocnih javnih interesa. Za ucinkovitu i potpunu uspostavu sveobuhvatnog i potrajnog gospodarenja sumama potrebno je od strane svih dionika usvajanje spoznaja o specificnostima gospodarenja privatnim sumama, ukljucujuci i primjenu dobivenih rezultata provedenih znanstvenih istraživanja.

Stanje i izazovi gospodarenja privatnim šumama u Hrvatskoj u postojećim ekološkim i sociološkim okolnostima