English (United Kingdom)

https://curated-unify.zendy.io/wp-json/zendy-region/v1/featured_content/oa?rat=en

https://curated-unify.zendy.io/wp-json/zendy-region/v1/highlighted_journal/

Global: Zendy Plus annual

Presents the access of premium content as premium feature

Premium Content

Presents the keyphrase highlighting as premium feature

Keyphrase Highlighting

Presents the summarisation as premium feature

Summarisation

Insights

Presents the pdf analysis as premium feature

PDF Analysis

Presents the zaia usage as premium feature

ZAIA

Global: Zendy Plus monthly

Global: Zendy Tools annual

Global: Zendy Tools monthly

Global: Zendy Free Plan

Iako formalnim zakonom zabranjeno, kockanje maloljetnika i razvoj štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem koje vode simptomima ovisnosti o kockanju, i u Hrvatskoj i u većini drugih zemalja zapadnog društva, zaokupljaju pozornost mnogih stručnjaka i znanstvenika u području mentalnog zdravlja. Svrha ovog rada je istražiti razlike u učestalosti kockanja mladih s obzirom na razinu razvijenih štetnih psihosocijalnih posljedica, te specifično njihovu percepciju dostupnosti i pristupačnosti igrama na sreću u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovao prigodni uzorak od N = 615 muških srednjoškolaca iz Zagreba i Splita (Mdob = 16,16; SDdob = 1,21) svih triju vrsta obrazovnih programa, od prvog do završnog razreda srednje škole. Uz osnovne sociodemografske varijable, u istraživanju je korišten Upitnik aktivnosti kockanja, Subskala opće mjere ozbiljnosti problema povezanih s kockanjem (GPSS) te Upitnik percepcije industrije igara na sreću. Za ostvarivanje ciljeva, uz deskriptivnu i korelacijsku statistiku, korištene su parametrijske i neparametrijske metode inferencijalne statistike (ANOVA/Kruskal-Wallisov test s pripadajućim post-hoc testovima). Rezultati pokazuju da mladi koji prema GPSS-u imaju visoku razinu štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem (tzv. crveno svjetlo) sve igre igraju učestalije, a posebno visokorizične kao što su sportsko klađenje i igre na automatima. Također, percipiraju igre dostupnijima maloljetnicima unatoč zakonskim zabranama i misle da bi država trebala propisati nižu dob (maloljetništvo) za legalno uključivanje u igre na sreću u Hrvatskoj. Rezultati jednoznačno upućuju na intenzivnije rizično ponašanje mladih koji su razvili psihosocijalne probleme povezane s kockanjem, te njihovu liberalniju percepciju industrije igara na sreću i percepciju o većoj pristupačnosti pojedinim igrama. Zaključno se rezultati stavljaju u kontekst dosadašnjih istraživanja o učestalosti kockanja mladih u Hrvatskoj i posrednom značaju utjecaja tržišta igara na sreću na stavove mladih i normalizaciju ove rizične industrije s obzirom na tako izraženu dostupnost i pristupačnost u našoj zemlji. Ključne riječi: kockanje, igre na sreću, adolescenti, industrija igara na sreću, ovisnost o kockanju

Mladi s problemima kockanja – koliko kockaju i kako vide industriju igara na sreću