English (United Kingdom)

https://curated-unify.zendy.io/wp-json/zendy-region/v1/featured_content/oa?rat=en

https://curated-unify.zendy.io/wp-json/zendy-region/v1/highlighted_journal/

Global: Zendy Plus annual

Presents the access of premium content as premium feature

Premium Content

Presents the keyphrase highlighting as premium feature

Keyphrase Highlighting

Presents the summarisation as premium feature

Summarisation

Insights

Presents the pdf analysis as premium feature

PDF Analysis

Presents the zaia usage as premium feature

ZAIA

Global: Zendy Plus monthly

Global: Zendy Tools annual

Global: Zendy Tools monthly

Global: Zendy Free Plan

Samostan Sv. Frane u Zadru posjeduje, bez svake sumnje, najvažniju skupinu rukopisnih iluminiranih korala u Hrvatskoj. Riječ je o deset pergamenskih kodeksa, od kojih pet čine antifonari (C, E, F, G, H), tri graduali (A, B, D), a dva su psaltira označena kao „M” i „L”.1 Najveću pažnju stručnjaka uvijek su plijenili ponajprije antifonari s kraja 13. stoljeća koji na stilskoj razini pokazuju izravnije bizantske utjecaje. Utoliko su jedino antifonari doživjeli monografsku objavu.2 Gradualima s početka 14. stoljeća koji su nastali pod stilskim utjecajima nove umjetnosti Giotta di Bondonea, posvećena je već manja pažnja iako su i njihove litterae historiatae obrađene u okviru maločas spomenute monografske obrade antifonara. Na drugačiji je način pažnja posvećena dvama psaltirima iz 15. stoljeća, kojima se pozabavio A. Matijević, nastojeći utvrditi njihovo zadarsko izvorište, u čemu je bilo teško uspjeti.3 Među dvama psaltirima svojim se likovnim odlikama ističe posebno kodeks „M”. Do godine 1974. bio je izložen u samostanskoj zbirci zajedno s antifonarom „H” i gradualom „B”, pa je zajedno s njima i postradao u bezočnoj pljački 1974. godine. Iako je svaki od tri upravo spomenuta kodeksa u tom času znatno osiromašen, jer su im izrezani foliji s figuralnim kompozicijama, upravo je psaltir najsustavnije opljačkan s obzirom na to da je posjedovao ograničen broj figuranih inicijala, tzv. litterae historiatae, i da su mu isječeni baš svi foliji na kojima ove bijahu naslikane. Iluminirani inicijali tih izrezanih folija danas su nam poznati samo prema starim crno-bijelim fotografijama, a snimci pojedinih cjelovitih iluminiranih folija uopće ne postoje, samo detalji s njihovim inicijalima. Tek je jedan od tih inicijala bio objavljen u koloru, u katalogu izložbe o minijaturama u Jugoslaviji.4 Psaltir je prvi sustavnije obradio H. Folnesics koji je u svojem poznatom djelu o oslikanim rukopisima u Dalmaciji donio, na sreću, relativno velik broj reprodukcija, gotovo sve litterae historiatae.5 Popisao je sve ostale raskošno crtane inicijale kojih je, kako ćemo vidjeti, vrlo velik broj. Većina ih je dekorativnog karaktera, tretirani kao crteži perom u plavoj, crvenoj ili pak sivo-crnoj nijansi. Na njima se najčešće biljna Iluminirani psaltir 15. stoljeća zadarskih franjevaca Nikola Jakšić