DOKAZIVANJE UMIŠLJAJA KOD KRIVIČNIH DJELA POČINJENIH OD STRANE SLUŽBENE ILI ODGOVORNE OSOBE

Razumijevanje i dokazivanje psihičkog odnosa počinitelja krivičnih djela,kod kojih se kao počinitelj javlja službena ili odgovorna osoba, prema tim djelimapredstavlja, prvenstveno za tužilaštva, vjerojatno najveći izazov. Umišljaj, kao fokalna tačka krivičnopravnog sistema, u realnosti u kojoj krivični progon počinilacaove vrste krivičnih djela nesporno predstavlja zadatak od izuzetnog društvenog ikriminalnopolitičkog značaja, jeste institut koji se izdvaja po svom značaju i čijemdokazivanju je potrebno posvetiti značajnu pažnju. Od presudne je važnosti percipirati ovaj institut na način koji je utemeljen u krivičnopravnoj doktrini, kako bi seizbjegli bilo kakvi oblici arbitrarnosti procesnih subjekata u danom pogledu, i kakobi se pravilnim razumijevanjem ovog oblika krivnje u toku postupka u potpunostirealizirala svrha krivičnopravnog progona i sankcioniranja. U tom smislu, potrebnoje istaknuti neke od dilema koje se javljaju prilikom ocjene postojanja umišljaja nastrani počinioca navedenih krivičnih djela. U ovom radu, autori su ponudili doktrinarni pregled suštinskog poimanja umišljaja u okvirima domaće i strane krivičnopravne dogmatike, prezentirajući opća zapažanja o ovom institutu, njegov pojami elemente, nastojeći naglasiti potrebu za distinkcijom između umišljaja, zablude osupsumpciji, svijesti o protupravnosti, stvarne i pravne zablude, uz praktične primjere iz sudske prakse koji govore u prilog argumentima iznesenim u radu. Porednavedenog, dat je osvrt na krivnju kao element krivičnog djela Zloupotrebe položajaili ovlaštenja kao genusnog djela pravih službeničkih krivičnih djela, a zatim su prezentirani najčešći problemi u dokazivanju umišljaja s aspekta tužilaštva, uz nastojanje autora da na temelju vlastitog viđenja potencijalnih načina prevazilaženja tihproblema ponude rješenja prisutnih nedoumica.Ključne riječi: krivično djelo, umišljaj, dolus, krivnja, službena osoba, odgovornaosoba